BitLab hosting
Početna stranica > Novosti
Slavica Jovanović

Na Vidovdan 2018. godine nastavili sa rušenjem najstarije kasarne u Srbiji ‘’ Kadinjača ‘’ u Valjevu

Na Vidovdan 2018. godine  nastavili sa rušenjem  najstarije kasarne u Srbiji ‘’ Kadinjača  ‘’  u Valjevu
30.06.2018. god.

 

Na Vidovdan 2018. godine  nastavili sa rušenjem najstarije kasarne u Srbiji ‘’ Kadinjača  ‘’ u Valjevu



REPUBLIČKI  ZAVOD ZA ZAŠTITU  SPOMENIKA KULTURE

Radoslava  Grujića 11

B e o g r a d





Predmet:  Zahtev da se ceo makar i obrušen, Kompleks  kasarni Kadinjača u

           Valjevu, kao znamenito mesto od izuzetne važnosti za Republiku

           Srbiju i Srbski narod stavi pod zaštitu

                     

U vezi nesrećnog razvoja događaja - obrušavanja Kompleksa kasarni „Kadinjača“ u Valjevu, ponovo Vam se obraćamo sa molbom da  eksperti, na osnovu sve dokumentacije sa kojom raspolažete, pomenuti kompleks, od izuzetnog istorijskog značaja, stave pod visok stepen državne zaštite.



U  čitavoj svojoj istoriji Srbski narod je ulagao nadčovečanske napore da se održi, na svojoj drevnoj teritoriji Jelinskog poluostrva (Balkana). Tako je u poznatom proteklom istorijskom periodu, dužem od 1000 godina srbski narod kojeg je vodila elita intelektualaca i ratnika sa najvišim rodoljubivim moralom čuvao i sačuvao slobodu građana u Srbiji.



Danas više nego ikad neophodna su rodoljubiva osećanja da se sačuva integritet i suverenitet naše države. Naši preci imajući visok moral i rodoljublje prema svojoj državi i narodu na širem području Srbije i Jugoistočne Evrope prolivali su krv i ginuli za slobodu koju uživamo danas.



I danas kao i u ta drevna vremena braniocima Srpske države, njenog suvereniteta i njenih granica neophodan je visok moral i visoka rodoljubiva osećanja potencijalnih  branioca.



Pomenuti kompleks od izuzetnog istorijskog značaja ne bi smeo da bude žrtva profita nego izvor sa kojeg se u odsudnom trenutku mogu napajati visokim moralom rodoljubljem i požrtvovanjem – poput predaka budući branioci srpske države koja je u ovom trenutku pred ogromnim iskušenjem koja prete gubitku teritorija i egzodusu uglavnom srbskog naroda (kao što se dogodilo nedavno na prostorima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova i Metohije).



Eksperti najviše naučne institucije Srpske akademije nauka i umetnosti shvatili su od kolikog je istorijskog značaja pomenuti kompleks i eksciplitno aktom od 27. 11. 2017. god. zatražili da se taj kompleks stavi pod državnu zaštitu. Istovremeno paralelne institucije Ministarstvo kulture i informisanja i Udruženje potomaka ratnika Srbije 1912.-1920. po pitanju zaštite ovog kompleksa, zauzeli su identičan stav iza kojeg su stali eksperti ove naše najviše naučne institucije.



U međuvremenu profit, kome ništa nije sveto traži podršku da se zaboravi suština najvišeg istorijskog značaja pomenutog kompleksa.

U tom sudaru interesa, ako pobedi opcija koju zastupa njegovo veličanstvo pofit, pomenuti kompleks od najvišeg istorijskog značaja može da izgubi bitku, što bi imalo nesagledive posledice po obrasce kojima se čuvala i sačuvala sloboda srpske države i srbskog naroda sa ostalim narodima u Srbiji.



Istorijska vrednost pomenutog kompleksa od neprocenjivog značaja za srbski narod i sada i ubuduće nadilazi svaku arhitektonsku - materijalnu vrednost i ne poredi se sa tom vrednošću.



Najlepše vas molimo da ovo naše pismo i sva ostala naša pisma po ovom predmetu ponovo razmotre eksperti vašeg zavoda i zauzmu stav, da se pomenuti kompleks, iako obrušenih objekata revitalizuje i kroz neki period, korak po korak dovede u prvobitno stanje što zaslužuje Srbija, preci, savremenici i budući potomci.



Uz poštovanje,

Mila Paramentić, sa  grupom građana                                                                                                                                        Valjevo, 07.06.2018. god.


Izgled jednog od paviljona kompleksa kasarni 17. puka u Valjevu, /nazvana Kadinjača/ neposredno pred rušenje



Srušen u subotu 21. 04. 2018.

Kratak istorijat Kompleksa Kasarni „Kadinjača“  u Valjevu

(između dva rata naziv nosi Kasarna Vojvoda Živojin Mišić)



Najznačajniji kompleks kasarni u Prvom svetskom ratu u Evropi! Iz njega je u oslobođenje otaadžbine i večnu slavu krenula Drinska divizija i izvojevala najznačajnije savezničke pobede u Velikom ratu! (17. puk, najznačajniji puk Dronske divizije, prvi je probio solunski front i prvi kročio na tlo slobodne teritorije).Kasarna koja je preživela sve ratove, kao retko koja u svetu. Takvi su to Srbi bili! A danas mogao bi to biti divan Memorijalni kompleks u kome bi istoriju učili njihovi potomci!

Istoriju kakvu Srbi imaju retko koji narod u svetu ima! A Valjevo je grad sa najbogatijom istorijom u Evropi i šire!



U Prvom sv. Ratu 1914. i 1915. godine u Evropi, Valjevo je bilo u žiži zbivanja! A u Valjevu to je bio kompleks  kasarni 17 puka. Odatle je Srbska vojska krenula, čuvena Drinska divizija i izvojevala mnoge pobede, na Ceru, Gučevu, Bitka na Drini , Kolubarska bitka, bitka na Kajmakčalanu.... To je i najveće stratište, jer je bila najveća rezervna vojna bolnica.



Sagrađen je 1885. godine o trošku naroda okruga Valjevskog, dve godine nakon formiranja Drinske divizije. Sada je to najstarija kasarna na teritoriji Srbije. U njoj je najpre bio smešten Peti pešadijski puk kralja Milana, a od 1899. godine – 17. pešadijski puk, koji je proneo slavu čuvene Drinske Divizije, koji je prošao kroz sve bitke kako balkanskih ratova, tako i prvog svetskog rata, od Kumanova do Kajmakčalana, da bi u završnoj fazi velikog rata, nakon reorganizacije maja 1917. godine, njegovo ljudstvo bilo raspoređeno u druge jedinice Drinske divizije. Kasarna između dva svetska rata je nosila naziv Vojvoda Živojin Mišić. U njoj je nastao i prvi vojni orkestar. A Valjevci su imali privilegiju da ga svake nedelje u 16 časova popodne slušaju preko puta kasarne u parku, koji su 1892. godine vojnici napravili i poklonili gradu. (Marš na Drinu je komponovan u Valjevu a prvi put izveden u ovoj kasarni)

U vreme balkanskih ratova takođe je bila bolnica. (Opisana u dnevnicima holandskog doktora Arijusa van Tihovena)

U vreme epidemije pegavog tifusa 1914. i 1915. godine svi javni objekti u Valjevu su pretvoreni u bolnice. Kasarna 17. pešadijskog puka bila je prva i najveća rezervna vojna bolnica. U njoj je život okončala (uoči Vaskrsa 3.04. 2015.) i naša najveća slikarka, a u ratu požrtvovana bolničarka Nadežda Petrović. Malobrojni srbski sanitet podjednako je lečio bolesnike i naše i neprijateljske vojske. Od zaraze je stradao dvadeset i jedan lekar,  među kojima: dr Pavle Vojteh, major i referent saniteta Drinske divizije; Draginja Babić, prva Srpkinja koja je stekla diplomu medicinskog fakulteta i tokom 1914. godine bila upravnik jedne od bolnica; dr Selimir Đorđević, koji je vršio dužnost upravnika u četri rezervne bolnice, a izdvajao se prema rečima vojvode Mišića „neobičnom savešću i samopregorevanjem“. Vredna divljenja je požrtvovanost Amerikanca dr Semjuela Kuka, koji se odrekao vakcine u korist vojnika, a sahranjen je na groblju iznad Baira zajedno sa 5 lekara zarobljenika. Smatra se da je podleglo preko 3500 vojnika, a sigurno više od 5000 stanovnika. Godine 1915. je u Valjevu na 7000 bolesnika bilo samo 25 lekara, a Valjevo je tada bilo najveća bolnica u svetu, ono  je bilo mesto umiranja, međunarodne solidarnosti, humanosti i viteštva. (Pretpostavlja se da se u njoj i danas nalazi crkva i grobovi stradalih ratnika i tifusara.)



U kasarni su službovali oficiri koji će se kasnije istaći svoojim vojnim umećem u Balkanskim i Prvom svetskom ratu, pomenimo samo neke vojvoda Stepa Stepanović, Živojin Mišić, čuveni generali Pavle Jurišić Šturm i Ilija Gojković, pukovnik Dušan Purić, Krsta Smiljanić, (komandovao Drinskom divizijom kad je probijen solunski front na Kajmakčalanu)  Dušan Trifunović, Kosta Đorđević....



Ovaj kompleks kasarni nalazi se u veoma lepom prirodnom ambijentu: sa severozapadne strane graniči se sa od njega starijim parkom Pećina, sa južne strane – rekom Kolubarom, i već pomenutim parkom koji je načinila vojska 1992, dok je krug same  kasarne oplemenjen višedecenijskim stablima.



Zbog svega navedenog bi bilo primereno da se ovaj kasarnski komleks pretvori u Memorijalni centar stradanja od kosovske bitke do dana dabašnjeg sa akcentom na Prvi svetski rat, sa muzejom posvećenim tom ratu i pobedi naše i savezničke vojske u njemu, čemu je ove godine  stogodišnjica. Ovakav centar bi bio od velikog značaja za razvoj kulture kao negovanja istorijskog sećanja. Ovakav centar sa svojim postavkama treba da svedoči šta je sve Srbija i šta je sve Srbsko, ne samo u Srbiji nego i u svim oblastima, čak i kontinentima gde žive Srbi vere pravoslavne.

 Mila Paramentić

ispred grupe građana

U Valjevu, 14. maj 2018. godine

Zabeležila : Slavica Jovanović novinar i književnik












  • Izvor
  • Slavica Jovanović


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Predstojeći događaj će razotkriti „nemoć“ Zapada i nesposobnost da okonča sukob u Ukrajini, izjavio je bivši ruski predsednik


Slanje NATO trupa u Ukrajinu moglo bi da izazove sveopšti nuklearni rat, upozorio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto

Na redovnom brifingu održanom 3. maja 2024. godine, zvanični predstavnik MSP Rusije Marija Zaharova odgovorila je na pitanje o predlogu rezolucije GS UN o Srebrenici. Donosimo ceo tekst pitanja...


Kijevu nedostaje oružje i motivisani vojnici, ali je malo verovatno da će mirovni pregovori biti pre 2025. godine, rekao je njegov zamenik šefa obaveštajne službe za The Economist

Budimpešta nije bila pretplaćena na istopolne brakove ili rat sa Rusijom kada je postala članica, kaže premijer


Odbrana vitalnih  državnih i nacionalnih interesa, nastavak istorijskog razvoja Srbije, nastavak evro integracija, rad na unapređenju celokuonog društva i poboljšanju životnog standarda građana svim časnim i poštenim građanima Srbije...


Ostale novosti iz rubrike »